U potrazi za mračnom energijom

U potrazi za mračnom energijom

17.08.2007

Institut Max-Planck za fiziku svemira razvija rendgenski teleskop eRosita / Agencija za let u svemir (DLR) podržava projekat sa 21 milijun eura

Ona se ne vidi, ne osjeća se – a ipak je toliko jaka da proširuje univerzum: Radi se o do sada uglavnom neistraženoj mračnoj energiji. Za ovom tajanstvenom materijom će rendgenski teleskop eRosita (extended Roentgen Survey with an Imaging Telescope Array) tragati od 2011.

Njemački centar za zračni i svemirski promet (DLR) je doprinosom od 21 milijun eura oslobodio put za eRosita-u. Znanstvenici na Institutu Max-Planck za fiziku svemira (MPE) u Garhingu kod Minhena sada mogu započeti sa razvojem tog rendgenskog teleskopa. Već 23. Marta u Moskvi između DLR i ruske agencije Roskosmos je potpisan dogovor, takozvani Memorandum of Understanding. Time se osiguralo da taj njemački rendgenski teleskop može letjeti na ruskom satelitu.

„Dugo njegovani san postaje stvarnost!“, kaže prof. Günther Hasinger, vodeći znanstvenik projekta i direktor na Institutu Max-Planck za fiziku svemira. Taj izviđač galaksije će nastaviti tradiciju njemačkih astronoma u promatranju neba rendgenom, koje je godine 1990. započeto sa satelitom Rosat, također razvijenim na MPE-u. Na razvijanju eRosita-e sudjeluju i znanstveni institut i industrija.

„Sa ovim zahtjevnim i upornim projektom, proširujemo svoj u Njemačkoj internacionalno jak položaj u rendgenskoj astronomiji“, objasnio je član izvršnog odbora DLR-a, Ludwig Baumgarten. „Visoki standardi i enormna znanstvena spoznaja koju smo postavili i zaslužili već u prošlosti misijom Rosat i učestvovanjem na XMM Newton-u i Chandri će se sad opet nadmašiti“, nadodao je.

Rendgenski teleskop iz Njemačke će biti instaliran na ruskom rendgen-gama satelitu (SRG). On se satoji od sedam pojedinačnih sistema ogledala sa otvorom od 36 cm i od 54 zatvorenih ogledala u obliku posudica koje su smještene jedna u drugu i koje će cijelo nebo paralelno istražiti. Kombinacija od površine koja sakuplja podatke, obzora i sposobnosti raspada do sada nije postignuta.

U centru svakog rendgenskog ogledala je CCD-kamera (Charge Coupled Device). Sedam elektronski „očiju“ se moraju tokom rada ohladiti na temperaturu od minus 80 stupnjeva. U kamerama se nalazi know-how iz poluvodećeg labaratorija kojeg podržavaju Instituti Max-Planck za fiziku i fiziku svemira u Minhenu i iz kojih potječu najosjetljiviji rendgenski detektori u svijetu kao za evropski satelit XMM-Newton i obadva US-američka, Marsrover Spirit i Opportunity.

Kako je nastao univerzum? Kako izgleda njegova budućnost? Šta nas uče rođenje i razvoj galaksija o dinamici svemira? Ova pitanja zaokupljaju astrofizičare početkom 21. stoljeća. I tek odnedavno znaju da samo četri posto univerzuma vide. Oko 73 posto srednje gustoće energije univerzuma je u mračnoj energiji, sljedećih 23 posto se sastoji od egzotičnih čestica. Svojstva obje “materije” su i dalje nepoznata. Misija eRosita se započinje ovim: Satelit će različite mjere gustoće kosmičke energije odrediti sa do sada nepostignutom tačnošću.

Tačno 1000 nakupina galaksija će eRosita detaljno provjeriti, znači skupinu hiljada pojedinačnih sistema mliječne staze. Leteći objekat će registrirati rendgenske zrake vrućeg plina koji se nakuplja u centru nakupine galaksija. Posmatranja pak neće otkriti prostorni raspored ogromnih struktura u istom trenutku; zato jer su nakupine poprilično udaljene jedne od drugih i jer svjetlost treba poprilično mnogo vremena da bi od tih objekata stigla do nas, pogled u daljinu istovremeno predstavlja i pogled u prošlost.

Iz poređenja sa sadašnjošću, znači iz posmatranja obližnjih nakupina, astronomi mogu zaključiti vremensku varijaciju struktura, a time i ulogu mračne energije koja iza promjena stoji kao vodeća sila. „Utjecaji mračne energije su ekstremno slabi i djeluju tek na velikim skalama tako da faktički trebamo cijeli vidljivi univerzum da bi se ispitali“, kaže Günther Hasinger.

U godini 2011. će se eRosita od Baikonura, na brodu ruskog satelita, spektra rendgen-gama poslati sa Soyus-Fregat raketom na orbitu oko Zemlje, u visini od 600 km i najmanje 5 godina raditi u svemiru. Na projektu učestvuju i brojne institucije i firme.

Dobre Kalorije Liječenje prirodnim putem - Prirodni preparati za njegu i higijenu Recepti i savjeti za svaku kuhinju - Gastrofan