Sučelje mozak-računalo

Sučelje mozak-računalo

01.02.2008

Zamislite scenario u kojem čovjek više mailove ne otvara tipkanjem na tastaturu i mišom, nego samom zamišlju na otvaranje maila. Možda ovaj scenario uskoro bude sasvim normalna stvar.

Izvorno je stvar zamišljena kao pomagalo hendikepiranim ili bolesnim osobama. Uspostavljanje veze između čovjeka i kompjutera bi uveliko riješilo probleme u svakodnevnom životu milionima ljudi u svijetu.

Osobe bez nekih dijelova tijela bi živjele sa protezom koju bi kontolirale iz centra u mozgu, kao da se koriste pravim dijelom tijela, a pacijenti sa amiotrofičnom lateralnom sklerozom u kojoj osobe s vremenom postaju paralizirane, u tom stadiju bolesti ne bi izgubile u potpunosti mogućnost da komuniciraju s ljudima oko sebe.

Već sada sve ovo ne predstavlja nemoguću misiju, jer pacijenti oboljeli od amiotrofične lateralne skleroze komuniciraju preko Sučelja mozak-računalo, BCI-a (Brain Computer Interface) koje predstavlja direktnu komunikacijsku vezu između mozga i kompjutera. Doduše, ovdje se radi o jednosmjernoj komunikaciji, tj. ili mozak šalje informacije u kompjuter, ili obrnuto. Na ovaj način komjuter prima signale iz mozga za upravljanje kompjuterom.

„Thought Translation Device“, TTD (uređaj za prevođenje misli) na Univerzitetu u Tibingenu mjeri pomoću šest elektroda na tjemenu glave promjene u naponu korisnika koje se nalaze u području mokrovolti i koje omogućavaju zaključke vezane za neuronsku aktivnost mozga.

Nakon nekoliko mjeseci vježbanja je pacijent koji boluje od amiotrofične lateralne skleroze, Hans-Peter Salzmann uspio pomjerati kursor na monitoru kompjutera prema gore i prema dolje, tako što je u izazvao „pritisak u mozgu“ ili uspostavio „vrstu praznine u mislima“. Na ovaj način je uspio sastaviti tekst sa dva znaka u minuti.

U Berlinu se u sklopu BBCI-a (Berlin Brain Computer Interface), zajedničkog projekta instituta Fraunhof za računarsku arhitekturu i tehniku softwarea i berlinske univerzitetske klinike Charité, koristi etablirana tehnika elektroencefalografa (EEG) za prikazivanje aktivnosti mozga. Ovdje se, međutim, koristi i do 128 elektroda. Većinu učenja su naučnici u Berlinu prepustili kompjuteru i zato je potrebno do 20 minuta pripremne faze da bi se nakon toga sistem prilagodio specifičnim moždanim signalima datog korisnika.

Poslje tog vremena, upravljanje kursorom većini osoba uglavnom ne predstavlja problem. Jednom prilikom je vođa grupe istraživača, Klaus-Robert Müller prilikom jednog intervjua zaključio da usput i dalje igra kompjutersku igricu koju je prije toga pokazivao. Automatski je i dalje upravljao sistemom, kao kada uhvatite šoljicu kafe a da pri tome ne prestajete čitati novine. I sam je izjavio kako nakon svakog upravljanja kompjuterom na ovaj način još dugo proživljava iskustva koja je prošao i da se tek nakon određenog vremena opet smiri. I drugi ljudi koji su sudjelovali u testiranju Sučelja mozak-računalo, kasnije pričaju o osjećaju kao da kompjuter postane dio tijela.

Ovaj osjećaj je itekako dobrodošao kada se radi o robotskim protezama, ali tehnologija Sučelja mozak-računalo pomoću EEG-a ima svoja ograničenja. Iz moždane aktivnosti berlinski sistem izvuče samo naredbu da se pomakne ruka, ali se pravac kretanja ruke dodatno mora prilagoditi kutu pravca pogleda korisnika uz pomoć kamera.

Bolji rezultati se mogu dobiti ako se aktivnost mozga ne mjeri izvana, nego direktno iz mozga.

Američki tim istraživača je izjavio kako su prije godinu dana ugradili paraliziranom čovjeku čip veličine četiri puta četiri milimetra u mozak. Pomoću 96 elektroda se mjerila neuronska aktivnost i već nakon nekoliko minuta je čovjek bio u stanju da pokreće kursor, otvara emailove i igra kompjutersku igricu. Otvaranje i zatvaranje proteze na ruci je uspio zamišljajući da pokreće vlastitu ruku. Nažalost trajno ugrađivanje ovakvih čipova u mozak još nije moguće. Čovjeku se nakon godinu dana ponovo morao ukloniti čip jer je od 96 elektroda u funkciji bilo samo još 20. Osim toga je pacijent bio povezan sa komjuterom preko kabla, što je nezamislivo u svakodnevnom životu.

U firmi koja je proizvela čip se intenzivno radi na modelu koji će podatke moći unaprijed preraditi i onda bez kabla prenijeti u mozak. Postoje pretpostavke da će se već sljedeće godine predstaviti prvi prototip ovog modela.

Dobre Kalorije Liječenje prirodnim putem - Prirodni preparati za njegu i higijenu Recepti i savjeti za svaku kuhinju - Gastrofan