Šta će biti s rijekom Jordan?

Šta će biti s rijekom Jordan?

17.11.2008

Odlaskom Jevreja na tlo današnje države Izrael sredinom prošlog stoljeća, mnogo toga je izgledalo drugačije. Danas, samo pola stoljeća kasnije, narodi oko rijeke Jordan imaju zajednički problem: u pitanju je pitka voda koja predstavlja za obje strane ogroman problem. Jedino pozitivno u svemu jeste činjenica da problem mora biti zajednički riješen.

Dolaskom Jevreja na tlo današnjeg Izraela, problem vode se nije smatrao toliko velikim. Čak je odvodnjavanje močvarne doline Hula 1951. bilo neophodno jer tlo nije bilo pogodno za poljoprivredu. Osim rijeke Jordan, bitan izvor slatke vode bilo je i jezero Genezareth.

Međutim, nakon što je 1997. došlo do nesreće u kojoj su sportisti tokom internacionalnog sportskog događaja Makkabijah zbog rušenja mosta pali u rijeku Yarkon u Tel Avivu, teško stanje vode postalo je očito. Naime, četiri sportaša su nakon pada u vodu umrla zbog trovanja.

Stvarnost je takva da su sve vode osim rijeke Jordan faktički presušile ili se u njih ulijeva kanalizacija. Ni sama rijeka Jordan nije više na zavidnom nivou. Čak 90% svoje vode, Izraelćani i Jordanci crpe iz ove rijeke koja je i sama poprilično zagađena.

Jezero Genezareth se također vidljivo smanjilo u zadnjih nekoliko decenija. I Mrtvo more se smanjuje što cijelu stvar čini još gorom - čak za jedan metar se povlači svake godine. Dotok vode iz rijeke Jordan se za pola stoljeća smanjio na desetinu prvobitnog dotoka, a na jugu kemijska industrija sebi uzima svoj dio. Naime, radi se o kemijskim fabrikama čiji su bazeni za isparavanje vode veliki skoro kao trećina Mrtvog mora. U njima se slana voda isparava u pustinjskoj vrućini i na taj način se za male pare dobija sol, kalij, magnezij, fosfor, brom i drugi kemijski elementi.

Prijedlozi za rješavanje ili bar ublažavanje ovog problema postoje. Jedan je smanjivanje korištenja slatke vode u poljoprivredi. Čak polovina korištenja slatke vode u Izraelu otpada na poljoprivredu i zemljoradnju. Za poljoprivredu se predlaže pročišćena morska voda, ali i pročišćavanje ove vode zahtjeva puno energije, te i ovo rješenje otvara nove probleme.

Pored svih navedenih problema, dostupnost pitke vode u Izraelu u usporedbi sa dostupnošću pitke vode u autonomnim palestinskim područjima, na europskom je nivou. U ovim područjima seljaci ilegalno kopaju bunare da bi se opskrbili vodom, ali im je voda prepuna bakterija kao što je E. coli. Međutim, oni nisu u mogućnosti da to promjene.

Izraelska vlada predlaže uvoz vode iz Turske, a Jordan je za pravljenje kanala koji će spajati Crveno i Mrtvo more, te na taj način povećati razinu Mrtvog mora.

Sa prijedlogom Izraela se vlada u Ammanu ne slaže jer bi na taj način vodu morala uvoziti iz Izraela. Izrael se protivi prijedlogu jordanskih vlasti, jer se boji nanošenja štete morskom svijetu Crvenog mora ali se boji i reakcije kojom bi se uticanjem vode bogate sulfatom u vodu bogatu kalcijem mogle proizvesti ogromne količine gipsa u Mrtvom moru.

Međutim, sve ide u prilog jordanskom prijedlogu, jer bi se na taj način riješila tri problema: voda iz Crvenog mora bi povećala razinu Mrtvog mora, uticanjem vode bi se uz pomoć hidroelektrane dobila dodatna energija i na ovaj način bi se jedno postrojenje za pročišćavanje vode opskrbljivalo morskom vodom. Na ovaj način bi se zaustavilo presušivanje Mrtvog mora a i rijeka Jordan bi na taj način mogla opet postati rijekom kakva je nekad bila.

Što se tiče poremećaja u prirodi koji bi na taj način mogao nastati, dolina Hula je divan primjer mogućeg ponovnog usklađivanja ravnoteže. Naime, jedan dio doline se nakon inzistiranja grupa koje se bore za zaštitu prirode, uspio vratiti u prvobitno stanje te je ponovo postao raj za razne vrste ptica.

Ako sve prođe kako treba, na ovaj način bi Izrael, Jordan i autonomna palestinska područja mogli riješiti problem vode zajedno.

Dobre Kalorije Liječenje prirodnim putem - Prirodni preparati za njegu i higijenu Recepti i savjeti za svaku kuhinju - Gastrofan