Je li moguće da smo jeli neandertalce?

Je li moguće da smo jeli neandertalce?

19.05.2009

Fernando Rozzi, antropolog pariškog 'Centre National de la Recherche Scientifique' na osnovu tragova na kosti jednog neandertalca tvrdi da su ih moderni ljudi možda jeli, čime su mogli značajno pridonijeti njihovom izumiranju. Međutim, ovo otkriće ukazuje i na mnoge druge iznenađujuće mogućnosti.

Tijekom ponovnog pregleda kostiju iz pećine Les Rois na jugozapadu Francuske, antropolog Fernando Rozzi je došao do iznenađujućeg otkrića. Dok se za te iste kosti do sada smatralo da su ostaci homosapiensa, stari 28000 do 30000 godina, Rozzi je naišao na kost sa karakteristikama neandertalaca.

Naime, radi se o kosti vilice djeteta čije karakteristike više liče na karakteristike kostiju neandertalca nego homosapiensa. Međutim, to nije sve. Na ovoj kosti su pronađeni tragovi rezanja koji liče na tragove rezanja nađeni na životinjama s kojih je meso odvajano od kostiju pomoću alata i kamena.

Prva reakcija Rozzija bila je da bi to mogao biti jasan dokaz o kanibalizmu modernog čovjeka. To bi doduše značilo i da su neandertalci i homosapiens jedno vrijeme dijelili isti životni prostor.

Do sada se jedino smatralo da su se homosapiensi i neandertalci neovisno jedni o drugima razvijali u različitim sredinama – neandertalci prije 250000 godina u Europi, a homosapiensi u Africi. Poznato je i da su neandertalci odjednom prije 28000 godina nestali sa lica Zemlje i to baš u vrijeme kada su se homosapiensi počeli širiti iz Afrike po Europi. Ova hipoteza naziva se 'Out of Africa' i većina naučnika ju podržava.

Vremensko poklapanje dvaju spomenutih događaja, već odavno potiče naučnike na razna pitanja tipa: Da li je moderni čovjek potisnuo neandertalca time što mu je preuzeo resurse za preživljavanje? Da li je moderni čovjek možda čak lovio neandertalca i ubijao ga, s ciljem njegovog istrebljenja? Da li je možda dolazilo čak do parenja između neandertalca i modernog čovjeka?


Naučnici u novom otkriću vide tri mogućnosti:


  • Dijete neandertalac, čije kosti su pronađene, možda je u pećini pojedeno ili je stajalo tu kao vrsta trofeje.

  • Kost možda uopšte nije čisto neandertalska, nego ima karakteristike i neandertalca i modernog čovjeka. To bi bio prvi dokaz parenja ovih dviju vrsta ljudi.

  • Stanovnici pećine su možda bili grupa modernih ljudi sa primitivnim vanjskim karakteristikama. Ovo bi dokazalo postojanje veće raznolikosti u izgledu modernog čovjeka u to vrijeme.


Rozzi je kao najvjerovatniju prihvatio tvrdnju da je moderni čovjek jeo neandertalca. To je objavio u britanskom časopisu 'Guardian'.

Međutim, ne slažu se ni sve kolege sa njegovom tvrdnjom te je naučnik Francesco d'Errico sa instuituta 'Institut de Préhistoire et de Géologie du Quaternaire' koji je ujedno i koautor objavljenog otkrića u istom časopisu – 'Guardian' objavio kako nađeni tragovi na kosti nisu dovoljni za tvrdnju da se zaista radilo o kanibalizmu. On smatra kako je kost u pećini mogla biti i pronađena od strane modernog čovjeka te je mogla poslužiti za pravljenje lančića od zubiju.

U svakom slučaju, naučnici se slažu oko važnosti pronalaska, te naučnik Chris Stringer sa londonskog muzeja 'Natural History Museum' smatra da unatoč činjenici da je potrebno više dokaza, ovaj pronalazak upućuje na mogućnost da su neandertalci i homosapiensi jedno vrijeme živjeli u isto vrijeme, na istome mjestu u Europi, te da su se susretali i možda neki susreti i nisu prošli na najmirniji način.

Dobre Kalorije Liječenje prirodnim putem - Prirodni preparati za njegu i higijenu Recepti i savjeti za svaku kuhinju - Gastrofan